NASA: Tropski glečeri na Puncak Džaji gotovo nestali, ostalo oko dva odsto leda
Satelitska poređenja pokazuju dramatično smanjenje ledenog pokrivača na planinama Indonezije: sa 4,31 kvadratnog kilometra 1988. na oko 0,09 u septembru 2025. godine. NASA je objavila i novi prikaz stanja iz 2026.

Poređenje snimaka pokazuje razmere promene
Led na Puncak Džaji, jednoj od najviših planina Indonezije, smanjio se na male ostatke koji se više ne ponašaju kao aktivni glečeri. NASA Earth Observatory objavila je 16. novembra novo poređenje satelitskih snimaka iz 1988. i 2026. godine. Na starijem prikazu delovi visoravni prekriveni su svetloplavim ledenim površinama, dok se na novijem vide uglavnom smeđe stene sa izolovanim komadima leda. Reč je o jednom od retkih područja u tropskom pojasu u kojem se led nekada održavao tokom cele godine.
Klimatolog Donaldi Permana iz indonežanske meteorološke, klimatološke i geofizičke agencije BMKG naveo je da je površina glečera 1988. iznosila oko 4,31 kvadratni kilometar. U septembru 2025. satelitski i vazdušni podaci pokazivali su svega približno 0,09 kvadratnih kilometara. To je oko dva procenta nekadašnje površine, približno površina dvanaest fudbalskih terena. NASA sada prikazuje stanje iz 2026, ali za precizno merenje ukupne površine u toj godini tek je planirano novo vazdušno snimanje.
Šta znači kada led prestane da bude glečer
Glečer nije samo led koji uspeva da opstane tokom leta. Da bi se masa leda smatrala aktivnim glečerom, mora biti dovoljno debela da se pod sopstvenom težinom polako kreće niz padinu i da postoji područje u kojem se sneg nagomilava. Kada se led istanji i raspadne na odvojena ostrvca, taj proces može da prestane. NASA navodi da je upravo to slučaj sa preostalim ledom na Puncak Džaji: mali fragmenti ostaju u pukotinama i zavetrinama, ali više ne teku kao raniji glečeri.
Podaci o debljini pokazuju sličan pad. Na mernom mestu East Northwall Firn sloj leda bio je debeo približno 32 metra 2010, a 2023. godine samo četiri metra. Do novembra 2024. led je na toj lokaciji iščezao, prema BMKG. Svako novo raspadanje ledene mase povećava dužinu izloženih ivica, pa se topljenje može dodatno ubrzati. Gole stene ujedno upijaju više sunčevog zračenja od svetlog snega, što otežava obnavljanje leda.
Topla klima i uticaj El Ninja
Puncak Džaja nalazi se u tropskom delu ostrva Nova Gvineja, nedaleko od ogromnog područja toplog okeana. Zbog takvog položaja led na velikoj nadmorskoj visini opstaje blizu temperaturnih granica koje omogućavaju njegovu dugoročnu stabilnost. Kada se nivo smrzavanja podigne iznad vrhova, padavine češće stižu u obliku kiše umesto snega. Bez svežeg snega površina gubi deo zaštitnog svetlog pokrivača, a topljenje se ubrzava.
NASA posebno izdvaja epizode El Ninja koje su donele snažan gubitak leda. Tokom događaja 2015–2016. godine brzina stanjivanja bila je, prema podacima iz izveštaja, približno pet puta veća nego obično, uz oko 5,3 metra izgubljene debljine tokom jedne godine. Tokom perioda 2023–2024. prijavljeni su novi gubici od oko dva do četiri metra godišnje. To ne znači da je svaki deo lednika nestajao istom brzinom, već pokazuje kako vremenski ekstremi dodatno opterećuju već oslabljene ledene površine.
Naučnici očekuju dalje nestajanje ostataka
NASA prenosi procene prema kojima bi preostale glavne ledene površine mogle potpuno da nestanu približno do 2030. godine, uz napomenu da pojedini istraživači iz BMKG smatraju da bi se to moglo dogoditi i ranije. To su prognoze zasnovane na posmatranim trendovima, a ne unapred poznat datum kada će nestati i poslednja količina leda. Mala ostrvca u dubokim pukotinama mogu opstati neko vreme, ali istraživači smatraju da su kao pokretni glečeri ove ledene mase gotovo prestale da funkcionišu.
Ovo istraživanje važno je i van Indonezije zato što mali tropski glečeri brzo reaguju na zagrevanje i promenu padavina. NASA je uz tekst priložila snimke dobijene satelitskim posmatranjem, a fotografija uz naš članak prikazuje upravo arhivski lažno obojeni satelitski pogled iz 1988. godine. Boje na slici služe razlikovanju leda, stena i vegetacije, a ne predstavljaju prirodne nijanse pejzaža. Podaci o površini, debljini i projekcijama pripisani su NASA Earth Observatory i pomenutim naučnicima.
Izvori
Podeli vest
Pošaljite ovu vest prijateljima. Link prikazuje naslov i fotografiju članka.
Komentari
Prikaz odobrenih komentara je dostupan. Slanje novih komentara biće uključeno kada se završe zaštita od zloupotreba i urednička moderacija.





Učitavanje komentara...