GN News
SvetGN News Redakcija

COP31: Okeanske mere u planovima većine obalnih država, ali šest od deset zavisi od novca i tehničke podrške

Na pregovorima u Antaliji okeani su ušli u nacrt mogućeg dogovora. Nova analiza navodi široku zastupljenost mera u nacionalnim planovima, ali i veliku zavisnost od dodatnog finansiranja.

Zastava Turske iz javnog domena kao geografska ilustracija konferencije COP31 u Antaliji; ne prikazuje pregovore, okean, klimatsku štetu, delegate niti zaštićeno morsko područje.
David Benbennick (original author) / Wikimedia Commons. Public domain. Izvor: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Flag_of_Turkey.svg. Obrada: WebP.

Okeani ulaze u nacrt dogovora

Pregovori COP31 u Antaliji još nisu završeni, ali okeani su dobili vidljivije mesto u prvom nacrtu mogućeg sporazuma. UN News navodi da Australija i Turska, kao domaćini konferencije, pokušavaju da ojačaju deo koji se odnosi na klimatsku zaštitu mora. Nije izvesno da će sve formulacije ostati u konačnom tekstu.

Predstavnici organizacija za okeane poručuju da sadašnji prioritet nije novi mandat, već sprovođenje postojećih obaveza. To je važna razlika: prisustvo teme u nacrtu ne znači da su finansiranje, rokovi i odgovornost već dogovoreni. Konačna vrednost teksta zavisiće od toga šta zemlje prihvate i kako će napredak meriti. Pregovarački nacrt ostaje privremen dokument dok konferencija ne usvoji konačnu odluku.

Planovi postoje, novac često ne

Nova analiza predstavljena na COP31 pokazuje da više od 95 odsto obalnih i ostrvskih država u nacionalnim klimatskim planovima već ima mere povezane sa okeanima. Ipak, oko 60 odsto tih obaveza zavisi od dodatnog finansiranja ili tehničke podrške. Široko prihvatanje cilja zato još ne znači da postoje sredstva za njegovu primenu.

UN News navodi primer sela Naidiri na Fidžiju, gde su stanovnici sopstvenim novcem finansirali zaštićeno morsko područje i obnovu koralnih grebena i ribljeg fonda. Primer pokazuje lokalnu inicijativu, ali i problem prebacivanja troška prilagođavanja na zajednice koje često imaju najmanje resursa za odgovor na zagrevanje mora.

Okean ublažava zagrevanje, ali podnosi cenu

Okeani apsorbuju oko 90 odsto viška toplote nastalog globalnim zagrevanjem. Ta uloga usporava rast temperature vazduha, ali istovremeno zagreva morsku vodu i povećava pritisak na koralne grebene, ribarstvo i priobalna naselja. Zaštita okeana zato nije odvojena tema od klimatske politike.

UNESCO navodi da je mapirano tek oko 28 odsto morskog dna. Program eDNA Expeditions pokušava da popuni deo praznine analizom genetskih tragova koje organizmi ostavljaju u uzorku morske vode. Program radi na 25 lokacija, a lokalne zajednice i školska deca uzorke prikupljaju na svaka tri meseca. Kanada i Evropska unija traže dodatnu podršku za šire praćenje kroz OceanEye savez.

Od morskog otpada do upravljanja požarima

Turska je na konferenciji predstavila platformu za povezivanje projekata protiv morskog otpada sa stručnjacima i izvorima finansiranja. Poseban problem su napuštene ribarske mreže koje ugrožavaju kornjače, morske ptice i druge životinje. U odvojenoj inicijativi 23 države podržale su Akcioni plan iz Antalije za integrisano upravljanje požarima, sa većim naglaskom na prevenciju.

Širi kontekst daje Climate Risk Index 2027: prema podacima koje prenosi UN News, ekstremno vreme je od 1996. do 2025. odnelo više od 916.000 života i pogodilo više od 5,5 milijardi ljudi. Te brojke ne dokazuju uspeh predloženih mera, već objašnjavaju zašto se od pregovarača traže finansiranje, podaci i primena, a ne samo novi tekst obaveza.

Izvori

Podeli vest

Pošaljite ovu vest prijateljima. Link prikazuje naslov i fotografiju članka.

Komentari

Prikaz odobrenih komentara je dostupan. Slanje novih komentara biće uključeno kada se završe zaštita od zloupotreba i urednička moderacija.