GN News
SvetGN News Redakcija

COP31 u Antaliji ulazi u ključnu fazu: spor oko novca, fosilnih goriva i nauke

Ministri stižu na završnu nedelju klimatske konferencije u Turskoj dok države još nemaju dogovor o finansiranju i pravednoj energetskoj tranziciji. Pokrenute su i inicijative za odgovorniju upotrebu AI i čistiju industriju.

Arhivski satelitski snimak glečera Puncak Džaja iz 1988, NASA Earth Observatory, javni domen. Ilustracija klimatskih promena; nije fotografija pregovora COP31 u Antaliji.
NASA Earth Observatory / Lauren Dauphin / Wikimedia Commons. Public domain. Izvor: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:The_Last_Ice_on_Puncak_Jaya_%281511430_-_cq5dam_web_1280_1280%29.jpg. Obrada: WebP.

Ministri preuzimaju najteže pregovore

Klimatska konferencija COP31 u turskoj Antaliji ulazi u drugu, završnu nedelju bez konačnog dogovora o ključnim pitanjima. Prema izveštaju UN News od 16. novembra, ministri stižu na skup nakon sedam dana tehničkih sastanaka, predstavljanja inicijativa i stručnih rasprava. Među otvorenim temama su novac za klimatske mere, prilagođavanje zemalja naročito izloženih posledicama zagrevanja, položaj radnika u energetskoj tranziciji i način na koji će završni dokument govoriti o budućnosti fosilnih goriva.

Australija, koja učestvuje u vođenju pregovaračkog procesa, predstavila je prvi nacrt okvirne završne odluke. Međutim, dokument je tek polazna osnova: pojedine države osporavaju njegov sadržaj, a druge raspravljaju da li je takva opšta odluka uopšte potrebna. Ministri bi trebalo da pokušaju da pronađu politički kompromis na sastancima označenim nazivom Divan. Zasad nema potvrde da je konačni sporazum usaglašen ili da su sve najvažnije obaveze prihvaćene.

Zašto se pregovara i o naučnom kalendaru

Jedan od sporova odnosi se na buduće izveštaje Međuvladinog panela za klimatske promene, poznatog kao IPCC. Ugrožene zemlje traže da sledeća sveobuhvatna procena bude pripremljena 2028. godine, na vreme za naredno međunarodno sagledavanje napretka u sprovođenju Pariskog sporazuma. Ako se raspored odloži, donosioci odluka mogli bi raspolagati nepotpunim najnovijim pregledom naučnih saznanja u trenutku kada budu preispitivali klimatske planove.

Na naučnoj sednici učesnici su upozorili i na opasnost privremenog prekoračenja praga zagrevanja od 1,5 stepeni Celzijusa. Laurence Tubiana iz Evropske klimatske fondacije i bivša predsednica Irske Meri Robinson naglasile su značaj zaštite nauke i rada istraživača. Razgovori o rasporedu procene nisu akademska formalnost: naučni zaključci služe kao osnova za procenu rizika, pripremu državnih programa i procenu potreba stanovništva pogođenog klimatskim promenama.

Veštačka inteligencija kao pomoć i izvor novih emisija

Pored političkih razgovora, u Antaliji je pokrenuta dobrovoljna inicijativa Antalya Artificial Intelligence Pledge, koju predvode Turska i Međunarodna unija za telekomunikacije. Prema UN News, do ponedeljka ujutru zabeleženo je 80 podrški i 271 iskazana obaveza. Ideja je da AI infrastruktura troši manje energije i vode, da se bolje prate emisije i da zemlje u razvoju lakše koriste tehnologiju za klimatske zadatke. Te brojke predstavljaju izraženu podršku inicijativi, ne dokaz da su sve mere već sprovedene.

AI može pomoći pri prognozi vremenskih ekstrema, mapiranju ugroženih područja i boljem upravljanju energijom. Isti sistemi, međutim, koriste velike računarske centre sa značajnim potrebama za električnom energijom i hlađenjem. Predstavnik ITU Tomas Lamanauskas upozorio je da bi potrošnja struje data-centara povezanih sa AI mogla da se udvostruči do 2030. godine. UN ističe da će stvarni značaj inicijative zavisiti od primene, praćenja rezultata i odgovornosti učesnika.

Čelik, cement i ulaganja u čistu proizvodnju

Još jedna inicijativa predstavljena na COP31 nosi naziv Antalya Green Industrialization Compact. Njen cilj je da pomogne ulaganja u industrijsku proizvodnju sa manje emisija, otvori tržišta za čistije materijale i učini tehnologiju dostupnijom državama koje još grade veliki deo svoje infrastrukture. Razgovori obuhvataju naročito sektore čelika i cementa, gde odluka o novoj fabrici može određivati potrošnju energije i emisije tokom nekoliko narednih decenija.

Predstavnici industrijskih organizacija i istraživači naveli su da pojedine tehnologije, poput efikasnije upotrebe građevinskih materijala i električnih peći, već postoje, ali njihova primena zahteva ulaganja i dostupnu čistu struju. Neizvesno je koliko će novca biti obezbeđeno i ko će snositi troškove tranzicije. UN News naglašava da su upravo finansiranje, pravedna tranzicija i politički kompromisi glavni nerešeni zadaci završne nedelje. Ilustracija uz članak je arhivski NASA satelitski prikaz smanjenja tropskog leda, a ne fotografija konferencije u Antaliji.

Izvori

Podeli vest

Pošaljite ovu vest prijateljima. Link prikazuje naslov i fotografiju članka.

Komentari

Prikaz odobrenih komentara je dostupan. Slanje novih komentara biće uključeno kada se završe zaštita od zloupotreba i urednička moderacija.