Gutereš poziva države da ograniče autonomno oružje: odluka o životu ne sme biti prepuštena mašini
Na sastanku u Ženevi više od 120 delegacija raspravlja o smrtonosnim autonomnim sistemima. UN poziva na obavezujuća međunarodna pravila, ali države još nemaju saglasnost o obliku sporazuma.

UN traže pravila pre nego što tehnologija izmakne kontroli
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozvao je države da započnu pregovore o pravno obavezujućem međunarodnom instrumentu za smrtonosne autonomne oružane sisteme. U obraćanju učesnicima konferencije u Ženevi, na kojoj su predstavljene delegacije više od 120 država, zatražio je jasne zabrane i ograničenja kako bi se umanjila opasnost da napredne tehnologije odlučuju o upotrebi sile bez odgovarajuće ljudske kontrole. Poziv je upućen tokom sedme revizione konferencije Konvencije o određenom konvencionalnom oružju.
Prema izveštaju UN News od 16. novembra, Gutereš upozorava da razvoj tehnologije otvara nova pravna, etička i humanitarna pitanja. U njegovoj poruci naglašeno je da zaštita civila i ograničavanje nepotrebne patnje ostaju obaveze čak i kada se način ratovanja menja. Ipak, ovo nije vest o već usvojenoj međunarodnoj zabrani: skup je otvorio razgovore, dok tek treba da se utvrdi na kojim pravilima bi države mogle postići saglasnost.
Gde je granica između drona i autonomnog oružja
Jedan od razloga zbog kojih je tema složena jeste razlika između letelice kojom upravlja čovek i sistema koji sam bira i napada cilj. Običan dron može da služi snimanju terena, potrazi za nestalim osobama ili praćenju infrastrukture. Sama činjenica da letelica koristi automatizaciju ne znači da je smrtonosno autonomno oružje. Međutim, ako oružani sistem samostalno identifikuje ljude kao mete i odlučuje o napadu, nastaju drugačija pitanja odgovornosti, predvidljivosti i poštovanja međunarodnog humanitarnog prava.
Visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk pozvao je na zabranu sistema koji bi sami birali ljude kao mete, kao i oružja čiji rad ljudi ne mogu dovoljno dobro da razumeju, predvide, objasne i kontrolišu. Naglasio je da ljudska procena i odgovornost moraju ostati ključne u odlukama o upotrebi sile. Uz ovaj članak objavljena je arhivska fotografija civilnog kvadkopterskog drona kao ilustracija bespilotne tehnologije; ona ne prikazuje autonomno smrtonosno oružje niti događaj u Ženevi.
Šta pokazuju ranija glasanja država
Zabrinutost nije nova. Generalna skupština UN je u decembru 2023. usvojila Rezoluciju 78/241 o smrtonosnim autonomnim sistemima, uz podršku 152 države, četiri glasa protiv i 11 uzdržanih. Ti podaci pokazuju široko interesovanje za međunarodnu raspravu, ali sami po sebi ne znače da je svih 152 države prihvatilo identičan nacrt obavezujućeg ugovora. Pravno obavezujuća pravila zahtevaju detaljniji dogovor o tome šta se tačno zabranjuje i kako se njihovo poštovanje proverava.
Postojeća Konvencija o određenom konvencionalnom oružju ima 128 ugovornih strana i decenijama se bavi ograničavanjem posledica pojedinih vrsta naoružanja. Pod njenim okriljem države su nalazile zajednička rešenja za pitanja poput nagaznih mina, zapaljivog oružja i eksplozivnih ostataka sukoba. Za nove autonomne sisteme, međutim, pregovori su još otvoreni: prema UN, nema saglasnosti ni o pravnom obliku budućeg instrumenta ni o rokovima njegovog usvajanja.
Zašto je sledeći korak važan
Razvoj veštačke inteligencije olakšava analizu slike, prepoznavanje obrazaca i automatizaciju kretanja različitih uređaja. U civilnim poslovima takve mogućnosti mogu imati korisnu ulogu, ali u vojnoj primeni otvaraju pitanje šta se događa ako sistem pogrešno prepozna osobu, ne razume okolnosti ili ne postupa u skladu sa pravnim ograničenjima. Zbog toga se međunarodna rasprava ne svodi samo na tehničke mogućnosti mašina, već na odlučivanje, objašnjivost, kontrolu i odgovornost za posledice.
Pregovore prati Kancelarija Ujedinjenih nacija za pitanja razoružanja, UNODA. Na sastanku se razmatraju i širi humanitarni efekti različitih vidova konvencionalnog oružja. Za sada ne postoji potvrda da će se sve države složiti oko novih zabrana niti da će dogovor biti postignut u određenom roku. Suština poziva UN je da se o ograničenjima razgovara dok postoje mogućnosti za međunarodna pravila, umesto da se tek nakon ozbiljnih posledica utvrđuje ko je odgovoran.
Izvori
Podeli vest
Pošaljite ovu vest prijateljima. Link prikazuje naslov i fotografiju članka.
Komentari
Prikaz odobrenih komentara je dostupan. Slanje novih komentara biće uključeno kada se završe zaštita od zloupotreba i urednička moderacija.

Učitavanje komentara...