GN News
SrbijaGN News Redakcija

Internet ima 91,2% domaćinstava u Srbiji: gde se najviše koristi i zašto računari nestaju

Podaci Republičkog zavoda za statistiku za 2026. pokazuju da 91,2 odsto domaćinstava ima internet priključak, dok je udeo domaćinstava sa računarom pao na 68,7 odsto. Korišćenje interneta i internet kupovina rastu, ali digitalne razlike nisu nestale.

Ilustracija: mobilni telefon, nije fotografija ispitanika iz statističkog istraživanja
Pramodkumartk / Wikimedia Commons. CC BY-SA 4.0 (https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0). Izvor: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Mobile_phone.jpg. Obrada: slika konvertovana u WebP.

Gotovo sva domaćinstva su na internetu, ali ne jednako

Prema godišnjem istraživanju Republičkog zavoda za statistiku objavljenom 23. oktobra, u Srbiji je tokom 2026. internet priključak imalo 91,2 odsto domaćinstava. U odnosu na prethodnu godinu, to je rast od 1,1 procentni poen. Podatak pokazuje da je povezivanje postalo uobičajeno, ali i da nešto manje od devet odsto domaćinstava i dalje nema internet priključak u okviru obuhvaćene statistike.

Drugi broj iz istog izveštaja možda je još zanimljiviji: računar ima 68,7 odsto domaćinstava, što je tri procentna poena manje nego godinu ranije. Istovremeno, internet je u poslednja tri meseca koristilo 91,8 odsto obuhvaćenih lica. Preko 88 odsto onih koji su u tom periodu koristili internet pristupa mu više puta tokom dana. RZS ne navodi jedan konkretan razlog pada broja računara, pa bilo kakvo objašnjenje treba shvatiti kao mogući trend, a ne zvanični nalaz.

Beograd prednjači, razlike među regionima ostaju

Podaci za domaćinstva pokazuju razliku između Beograda i ostalih regiona. Internet priključak ima 95,3 odsto domaćinstava u glavnom gradu. U Vojvodini taj udeo iznosi 89,9 odsto, u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji 89,8 odsto, a u Južnoj i Istočnoj Srbiji 88,9 odsto. Razlika između Beograda i poslednje navedene oblasti iznosi 6,4 procentna poena.

Poređenje sa 2025. godinom pokazuje pomak na nivou zemlje, sa 90,1 na 91,2 odsto domaćinstava sa internet priključkom. Ipak, pristup internetu nije isto što i kvalitetna, stabilna i cenovno pristupačna veza. Brojevi ne govore sami po sebi koliko brz internet imaju pojedina domaćinstva, niti kakvi su uslovi u svakom selu ili naselju. Za takve zaključke potrebni su drugi podaci.

Više kupovine preko interneta, ali i dalje ima neaktivnih korisnika

Prema posebnom istraživanju RZS o pojedincima, 56,8 odsto korisnika interneta je u poslednja tri meseca kupovalo ili naručivalo robu i usluge onlajn. To nije 56,8 odsto svih domaćinstava, već udeo među korisnicima interneta obuhvaćenim odgovarajućim pokazateljem. Takva razlika je važna kako bi se brojke pravilno razumele.

Na nivou preduzeća statistika navodi da 100 odsto obuhvaćenih preduzeća koristi internet za poslovanje, a da veb-sajt ima 85,8 odsto. To ne znači da sva preduzeća prodaju onlajn niti da su dostupna svakom kupcu. U slučaju građana, RZS beleži i da 4,6 odsto obuhvaćenih lica nikada nije koristilo internet, što pokazuje da digitalna uključenost nije podjednako raspoređena.

Šta ovi podaci znače u svakodnevnom životu

Rast korišćenja interneta može da promeni način na koji građani pristupaju bankama, prodavnicama, državnim uslugama i informacijama. Ali kvalitet iskustva zavisi i od digitalne pismenosti, bezbednosti naloga i mogućnosti da se na telefonu ili računaru završe zahtevniji poslovi. Zbog toga je korisno posmatrati ne samo koliko ljudi ima internet, već i šta stvarno mogu da urade kada se povežu.

Istraživanje je zasnovano na metodologiji Evrostata; u podacima za Republiku Srbiju nisu obuhvaćene informacije za AP Kosovo i Metohija. RZS je istraživanje objavio u oktobru 2026, a ova vest predstavlja novinarsko objašnjenje rezultata, ne novo saopštenje od 8. novembra. Fotografija telefona uz članak je ilustracija iz otvoreno licencirane biblioteke i nije snimak ispitanika iz istraživanja.

Izvori

Podeli vest

Pošaljite ovu vest prijateljima. Link prikazuje naslov i fotografiju članka.

Komentari

Prikaz odobrenih komentara je dostupan. Slanje novih komentara biće uključeno kada se završe zaštita od zloupotreba i urednička moderacija.