GN News
SvetGN News Redakcija

UN: Liban razvija pomoć za mentalno zdravlje uprkos sukobima i raseljavanju

Zamenica generalnog sekretara UN Amina Mohamed obišla je ustanove u Libanu, gde se psihološka podrška uključuje u primarnu zdravstvenu zaštitu. Međunarodne organizacije upozoravaju da je za širenje usluga potrebno više novca.

Zastava Libana, zvanični državni simbol, Wikimedia Commons, javni domen. Ilustracija zemlje; nije fotografija zdravstvenih službi ili posete Ujedinjenih nacija.
Henri Pharaon / Wikimedia Commons. Public domain. Izvor: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Flag_of_Lebanon.svg. Obrada: WebP.

Psihološka podrška postaje deo redovnog pregleda

U Libanu, gde se stanovništvo suočava sa posledicama sukoba, raseljavanjem i nesigurnošću, zdravstvene ustanove pokušavaju da psihološku podršku uključe u svakodnevnu negu pacijenata. Ujedinjene nacije su u izveštaju od 16. novembra predstavile iskustva koja je tokom posete zemlji prikupila Amina Mohamed, zamenica generalnog sekretara UN. Prema tom izvoru, libanski Nacionalni program za mentalno zdravlje razvio je strategiju prema kojoj stručna podrška ne mora biti izdvojena usluga dostupna samo u specijalizovanim centrima.

Jedan od primera je centar primarne zdravstvene zaštite u bejrutskoj četvrti Čijah, gde su razgovori o mentalnom zdravlju i procena potrebe za pomoći uključeni u redovne preglede. Liban je, navode UN, omogućio i besplatne pozive na nacionalnu liniju Lifeline 1564 za prevenciju samoubistava i emocionalnu podršku. Te promene važne su zato što pacijent ne mora uvek sam da prepozna problem ili da odvojeno traži specijalističku ustanovu. Ipak, to ne znači da su identične usluge već dostupne u svakom mestu.

Poseta jugu zemlje i podrška zaposlenima

Amina Mohamed razgovarala je sa zdravstvenim radnicima i pacijentima u južnom gradu Tiru. U izveštaju UN posebno se ističe njihova upornost u održavanju rada uprkos teškim okolnostima. Zamenica generalnog sekretara upozorila je da posledice sukoba traju i kada se neposredna razaranja više ne vide: psihički pritisak može se preneti na porodice i zajednice i godinama nakon krize. Zato je, prema njenoj oceni, potrebno ulagati u dugoročnu podršku, a ne samo u kratkoročne hitne intervencije.

Tokom boravka u Nakuri razgovarala je i sa pripadnicima mirovne misije UNIFIL, kojima je zahvalila za rad i žrtve. UN podseća da humanitarne krize istovremeno pogađaju osobe kojima je pomoć namenjena i ljude koji tu pomoć pružaju. Za zaposlene to može značiti stalnu izloženost stresu, neizvesnosti i velikom obimu posla. Zbog toga proširivanje mreže stručnih službi ima značaj i za održavanje humanitarnih programa, a ne samo za pojedinačne pacijente.

Milioni ljudi u krizama ostaju bez odgovarajuće pomoći

Problem prevazilazi granice Libana. Prema podacima koje navode UN, tokom 2024. godine više od 300 miliona ljudi širom sveta trebalo je humanitarnu pomoć i zaštitu, dok je približno 66 miliona među njima bilo pogođeno nepovoljnim posledicama po mentalno zdravlje. Organizacija upozorava da za pružanje odgovarajućih usluga nema dovoljno novca, pa mnogi koji bi mogli imati korist od lečenja, savetovanja ili podrške zajednice ostaju bez njih.

Ovi brojevi opisuju globalnu humanitarnu potrebu u 2024. godini, ne trenutno stanje svih stanovnika Libana. Važno je i razlikovati psihološki stres izazvan krizom od konkretne medicinske dijagnoze. Ujedinjene nacije u svom tekstu govore o širokom rasponu problema i odgovora, od osnaživanja lokalnih timova do dostupnosti dokazanih terapija. Medicinska procena individualnog pacijenta i dalje pripada zdravstvenim stručnjacima, a ne opštim statističkim pokazateljima.

Novi program počinje u Libanu i Čadu

Kao pokušaj zatvaranja dela tog jaza, UN su pokrenule Greentree Acceleration Plan. Prema organizaciji, program raspolaže početnim finansiranjem od 13,2 miliona dolara nezavisne dobrotvorne zdravstvene fondacije Wellcome. Prve aktivnosti namenjene su Libanu i Čadu, sa naglaskom na lokalne stručnjake i ustanove, pristup delotvornim tretmanima i podršku humanitarnim radnicima. U izveštaju se Liban navodi kao primer kako se usluge mogu povezati sa postojećim zdravstvenim sistemom.

Plan ne predstavlja obećanje da će problemi mentalnog zdravlja brzo nestati, niti da će navedeni iznos zadovoljiti sve regionalne potrebe. Cilj je da se proverene metode prošire i učine održivijim. Za čitaoce u Srbiji najvažnija poruka jeste da se posledice humanitarnih kriza ne završavaju fizičkim povredama i obnovom zgrada. Uz ovaj članak korišćena je grafika libanske zastave iz javnog domena, jasno označena kao ilustracija države, a ne fotografija zdravstvene službe ili posete UN.

Izvori

Podeli vest

Pošaljite ovu vest prijateljima. Link prikazuje naslov i fotografiju članka.

Komentari

Prikaz odobrenih komentara je dostupan. Slanje novih komentara biće uključeno kada se završe zaštita od zloupotreba i urednička moderacija.