Webb pomogao rekonstrukciju retkog spajanja zvezda Bao u Andromedi
Manja zvezda ušla je u omotač crvenog superdžina i spojila se sa njim posle svega sedam završnih orbita. Webb je sistem posmatrao 47 dana nakon vrhunca erupcije, što je omogućilo povezivanje podataka pre, tokom i posle događaja.

Spajanje u susednoj galaksiji
Istraživači su rekonstruisali spajanje dve zvezde u sistemu nazvanom Bao, na rubu galaksije Andromede. Manja zvezda, nešto manje mase od Sunca, ušla je u spoljašnji omotač naduvenog superdžina i na kraju se spojila sa njim, ostavljajući jedan nov, verovatno „podmlađen” objekat.
Zvezdana spajanja teško je pratiti u realnom vremenu jer se ne mogu lako predvideti. Tim je neobično ponašanje primetio 2023, nastavio praćenje i zabeležio erupciju 2025. Webb je posmatrao sistem samo 47 dana posle vrhunca, što je najranije takvo praćenje prema NASA objavi.
Sedam završnih orbita umesto hiljada
Pre završne transformacije zvezde su hiljadama godina kružile kao binarni par. Kada je manja došla u dodir sa površinom džina, završna faza trajala je samo sedam orbita, približno sedam godina. Kod drugih poznatih spajanja dve manje zvezde završetak je dolazio posle hiljada orbita.
Manja zvezda je u zajedničkom omotaču gubila orbitalnu energiju zbog otpora i spiralno padala ka unutrašnjosti. Takav proces ne mora uvek završiti spajanjem: u nekim sistemima obe zvezde prežive, izgube deo mase i ostanu u tesnoj orbiti. U slučaju Bao podaci su podržali potpuno spajanje.
Koliko je veliki bio Big Bao
Model koji najbolje odgovara Webbovim srednjeinfracrvenim posmatranjima pokazao je da je velika zvezda pre erupcije imala oko sedam Sunčevih masa, poluprečnik oko 350 puta veći od Sunčevog i sjaj približno 18.000 puta jači. Tim ju je zato neformalno nazvao Big Bao.
Procena za manju zvezdu, Little Bao, iznosila je oko 0,7 Sunčevih masa, uz nešto manji poluprečnik i slabiji sjaj od Sunca. Dalja analiza pokazala je da energija nije bila dovoljna za bekstvo iz omotača i da je manja zvezda povučena u jezgro velikog objekta.
Podaci više teleskopa i sledeći koraci
Bao je privukao pažnju u podacima NEOWISE u februaru 2023. WINTER je 2024. zabeležio rast sjaja i izbacivanje prašine, dok je Zwicky Transient Facility registrovao erupciju 17. oktobra 2025. Webbova posmatranja obavljena su 24. decembra kroz program brzog odobravanja vremena teleskopa.
Analiza, objavljena u časopisu Nature, kombinuje ultraljubičaste, vidljive, bliske i srednje infracrvene podatke. Buduća posmatranja treba da pokažu kako će se masa i struktura novog Bao objekta stabilizovati. Rezultat nudi metod za proučavanje sličnih prolaznih pojava, ali ne znači da će svako zvezdano spajanje pratiti isti tok.
Vremenski sled je posebno vredan za tumačenje događaja. Prvo su uočene promene u infracrvenim podacima 2023, zatim rast sjaja i prašina 2024, a optička erupcija usledila je u oktobru 2025. Webb je krajem decembra zabeležio toplotni potpis prašine i ostatka dovoljno brzo da tim poveže posmatranja sa modelom zajedničkog omotača. Zaključak o sedam završnih orbita zato ne potiče iz jedne slike, već iz kombinovanja višegodišnjeg praćenja, više talasnih dužina i modela koji najbolje odgovara podacima.
Izvori
Podeli vest
Pošaljite ovu vest prijateljima. Link prikazuje naslov i fotografiju članka.
Komentari
Prikaz odobrenih komentara je dostupan. Slanje novih komentara biće uključeno kada se završe zaštita od zloupotreba i urednička moderacija.

Učitavanje komentara...