GN News
SrbijaGN News Redakcija

Ministarstvo finansija najavilo otkup obveznica do 50 milijardi dinara za likvidnost Poštanske štedionice

Siniša Mali je 18. novembra najavio prevremeni otkup državnih obveznica iz portfelja Poštanske štedionice u više tranši. Ostale makroekonomske brojke označene su kao tvrdnje ministra, uz poređenje sa skorijim podacima NBS.

Portret ministra finansija Siniše Malog, fotografija Ministarstva finansija Republike Srbije iz 2015. godine, CC BY-SA 4.0. Fotografija ne prikazuje televizijsko gostovanje 18. novembra 2026.
Ministarstvo finansija Republike Srbije / Wikimedia Commons. CC BY-SA 4.0 (https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0). Izvor: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Sini%C5%A1a_Mali_%28cropped_1%29.jpg. Obrada: slika konvertovana u WebP.

Najavljena mera za Poštansku štedionicu

Ministarstvo finansija je 18. novembra objavilo da je doneta odluka o prevremenom otkupu državnih obveznica iz portfelja Banke Poštanska štedionica, u vrednosti do 50 milijardi dinara. Najavu je izneo prvi potpredsednik Vlade u tehničkom mandatu i ministar finansija Siniša Mali tokom gostovanja na Televiziji Tanjug.

Prema njegovim rečima, cilj je dodatno jačanje likvidnosti banke i stabilnosti finansijskog sistema. Otkup bi bio sproveden u nekoliko tranši tokom tekuće i naredne dve ili tri nedelje. Objavljeni tekst ne navodi cene, tačne rokove pojedinačnih tranši ni serije obveznica koje bi bile obuhvaćene.

Brojke su iznete kao tvrdnje ministra

Mali je rekao da država na računu ima 500 milijardi dinara i da je naplata PDV-a dva dana ranije bila 1,2 milijarde iznad plana. Naveo je i procenu da je privredni rast u trećem kvartalu iznosio četiri odsto. Te brojke u članku ostaju jasno pripisane ministru dok ne budu potvrđene periodičnim statistikama.

Za javni dug naveo je 43,5 odsto BDP-a, a za devizne rezerve oko 30 milijardi evra. NBS je 15. oktobra objavila gotovo 30 milijardi evra rezervi i javni dug od 43,3 odsto BDP-a. Razlika može poticati od različitog preseka podataka, pa datume ne treba mešati.

Najave za plate, penzije i minimalac

Ministar je najavio povećanje plata od osam odsto, odnosno 12 odsto za zaposlene u socijalnim ustanovama. Za penzije je naveo rast od 7,5 odsto po švajcarskoj formuli, dok je za 1. januar najavio minimalnu zaradu od 600 evra. Saopštenje ne sadrži sve prateće propise i obračune.

Zato iznose treba odvojiti od njegove ocene da se životni standard poboljšava. Za građane su presudni datum primene, osnovica na koju se procenat obračunava i formalne odluke nadležnih organa. Vest prenosi najave, ali političku ocenu o standardu ne predstavlja kao nezavisno potvrđenu statističku činjenicu.

Šta još mora biti javno objašnjeno

Kod otkupa obveznica važno je objaviti koje hartije se kupuju, po kom postupku, u kom iznosu po tranši i kakav je efekat na budžet i likvidnost. Saopštenje daje gornji limit i obrazloženje mere, ali ne i kompletan operativni raspored koji bi omogućio potpunu procenu transakcije. Javnost bi iz tih podataka mogla da razdvoji kratkoročno jačanje gotovinske pozicije banke od dugoročnog troška za državu i da proveri da li je mera sprovedena u okviru najavljenog limita.

Poštanska štedionica je u tekstu opisana kao sposobna da nastavi redovan rad i isplatu deponenata. To je tvrdnja ministra koja dobija punu proverljivost tek uz javne izveštaje regulatora i banke. Najavljena mera jeste nova vest, dok procena njenog konačnog učinka ostaje za naknadne podatke. Do objavljivanja tih izveštaja nije opravdano izvlačiti zaključke o promeni zaštite depozita niti tvrditi da sama odluka znači problem sa isplatama. Saopštenje takav događaj ne navodi.

Izvori

Podeli vest

Pošaljite ovu vest prijateljima. Link prikazuje naslov i fotografiju članka.

Komentari

Prikaz odobrenih komentara je dostupan. Slanje novih komentara biće uključeno kada se završe zaštita od zloupotreba i urednička moderacija.