Društvene mreže i mladi: Macura upozorila na rast problematične upotrebe
Na samitu u Istanbulu izneti podaci istraživanja SZO za Evropu: udeo mladih sa problematičnom upotrebom porastao je sa 7 na 11 odsto između 2018. i 2022.

Upozorenje sa međunarodnog skupa
Ministarka bez portfelja Tatjana Macura upozorila je na sve izraženiju problematičnu upotrebu društvenih mreža među mladima, posebno među devojčicama. Govorila je na sedmom međunarodnom samitu „Žene i pravda“ u Istanbulu, tokom ministarskog panela o položaju žena i devojčica. Prema saopštenju Vlade Srbije od 22. novembra, Macura je ukazala na to da digitalno okruženje ne utiče samo na način komunikacije već i na samopouzdanje, očekivanja i doživljaj ličnog uspeha kod adolescenata.
Tema nije zasnovana samo na utiscima sa društvenih mreža. Ministarka je navela rezultate istraživanja Regionalne kancelarije Svetske zdravstvene organizacije za Evropu iz 2024. godine. Istraživanje je obuhvatilo gotovo 280.000 mladih iz 44 zemlje i regiona. U poređenju podataka za 2018. i 2022. godinu, udeo mladih sa obrascima problematične upotrebe društvenih mreža porastao je sa sedam na jedanaest odsto. Važno je da se ovi procenti odnose na istraživanu populaciju i navedene godine, a ne na novo merenje samo u Srbiji.
Devojčice češće prijavljuju problem
U podacima koje je Macura predstavila problematična upotreba registrovana je kod 13 odsto devojčica, naspram devet odsto dečaka. Razlika upućuje na potrebu da se pažljivije razmotri kakve pritiske mladi doživljavaju na mrežama, bez zaključka da svi korisnici aplikacija imaju iste teškoće. Sam pojam problematične upotrebe nije isto što i svako često korišćenje telefona: u javnoj raspravi treba razlikovati svakodnevnu upotrebu digitalnih usluga od obrazaca koji narušavaju dobrobit mladih.
Ministarka je posebno govorila o nerealnim standardima lepote, savršenstva i uspeha. Takvi sadržaji mogu pojačati stalno upoređivanje sa drugima, a devojčicama nametati očekivanje da moraju biti uspešne u svim oblastima istovremeno. Macura je povezala ove pritiske i sa budućim životnim odlukama: devojke koje odrastaju uz stalnu bojazan od neuspeha mogu kasnije oklevati da prihvate profesionalni izazov, pokrenu poslovnu ideju ili se aktivnije uključe u javni život. To je njeno upozorenje o mogućim posledicama, ne dokaz da isti ishod važi za svaku devojčicu.
Odgovor ne može biti samo zabrana telefona
U svom obraćanju Macura je naglasila da razgovor o digitalnom okruženju mora uključiti porodice, škole, institucije i celo društvo. Pitanje samopouzdanja mladih nije moguće rešiti jednim pravilom za sve: neophodno je razumeti kako se društvene mreže koriste, šta se na njima prati i kada sadržaj počinje da stvara pritisak. Za roditelje i nastavnike korisno je da o tome razgovaraju sa mladima bez automatskog pretvaranja svakog korišćenja društvenih mreža u problem.
Samit u Istanbulu organizovan je u saradnji turskog Ministarstva porodice i socijalne zaštite i organizacije KADEM. Na panelu su, pored Srbije i domaćina, učestvovali predstavnici Azerbejdžana, Kambodže, Pakistana, Singapura i Hrvatske. Prema saopštenju srpske vlade, cilj obraćanja bio je da se uticaj društvenih mreža na mentalno zdravlje i samopouzdanje mladih razmatra kao šire društveno pitanje. Konkretne nove mere ili rokovi za njihovo uvođenje u Srbiji u toj objavi nisu najavljeni.
Izvori
Podeli vest
Pošaljite ovu vest prijateljima. Link prikazuje naslov i fotografiju članka.
Komentari
Prikaz odobrenih komentara je dostupan. Slanje novih komentara biće uključeno kada se završe zaštita od zloupotreba i urednička moderacija.

Učitavanje komentara...