WHO upozorava: rezistentne bolničke infekcije u Evropi rastu uprkos ciljevima
Zajednička analiza WHO/Europe i ECDC pokazuje rast infekcija rezistentnim bakterijama Klebsiella pneumoniae i E. coli između 2019. i 2025. Organizacije naglašavaju slabosti laboratorijskog testiranja i nacionalne koordinacije u delu regiona.

Ciljevi promašeni u dve česte infekcije
WHO za Evropu i Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti analizirali su napredak u smanjenju infekcija bakterijama otpornim na antibiotike u zdravstvenim ustanovama. Za rezistentnu Klebsiella pneumoniae cilj je bio pad od pet odsto, ali je procenjeni broj infekcija između 2019. i 2025. porastao 72 odsto.
Za infekcije bakterijom E. coli otpornom na cefalosporine cilj je bio smanjenje od 10 odsto. Umesto toga, zabeležen je rast veći od 16 odsto. Procenti opisuju regionalni trend u analiziranom periodu; ne znače da je rizik jednak u svakoj zemlji, bolnici ili kod svakog pacijenta.
Kada standardni lekovi prestanu da deluju
WHO navodi da je u oko polovini evropskih zemalja rezistencija na važne antibiotike pronađena u najmanje polovini uzoraka bakterija Klebsiella pneumoniae i Acinetobacter. Marc-Alain Widdowson iz WHO/Europe upozorio je da u mnogim zemljama prvi antibiotici koje lekari obično koriste ne deluju protiv ozbiljnih bolničkih infekcija.
Kada standardna terapija ne deluje, lekari prelaze na karbapeneme, lekove koji se čuvaju za teške slučajeve. Ako ni oni nisu delotvorni, ostaje mala grupa terapija poslednje linije koje mogu biti skupe i nisu dostupne svuda. Izbor leka ipak mora donositi zdravstveni stručnjak na osnovu konkretnog pacijenta i nalaza.
Šesnaest zemalja bez standardizovanog pristupa
Od 51 analizirane zemlje, 16 i dalje nema standardizovan nacionalni pristup i koordinaciju za suzbijanje antimikrobne rezistencije. WHO upozorava i da se u nekim bolnicama uzima premalo uzoraka krvi za identifikovanje bakterije koja izaziva infekciju, pa lekari ponekad biraju antibiotik bez dovoljno laboratorijskih informacija.
To povećava verovatnoću da početna terapija neće delovati, dok zdravstveni sistemi bez pouzdanih podataka teže procenjuju gde se rezistencija širi i da li mere daju rezultat. Bolje testiranje može pomoći da pacijent ranije dobije odgovarajući lek i da zemlje preciznije planiraju prevenciju.
Jedan povoljniji pokazatelj
U izveštaju postoji i pozitivan signal: procenjena stopa infekcija krvi izazvanih rezistentnim Acinetobacterom skoro je prepolovljena u odnosu na visoke nivoe iz 2021, tokom pandemije kovida. Taj napredak ne poništava rast drugih rezistentnih infekcija, ali pokazuje da se pojedini pokazatelji mogu poboljšati.
Objavljeni podaci služe nadzoru javnog zdravlja i planiranju, ne samostalnom izboru terapije. Pacijenti ne treba da menjaju ili prekidaju antibiotik na osnovu regionalne statistike. Ključne poruke institucija su laboratorijsko testiranje, nacionalna koordinacija, praćenje podataka i odgovorna primena antibiotika pod medicinskim nadzorom. WHO naglašava da neuspeh prvog antibiotika može povećati rizik od smrtnog ishoda u bolnici. To ne znači da je svaki slučaj rezistentne infekcije bez terapije, već da se broj pouzdanih opcija smanjuje kako bakterije postaju otporne na naredne linije lekova. Regionalna koordinacija omogućava poređenje podataka, dok mikrobiološki nalaz vodi odluku kod konkretnog pacijenta.
Izvori
Podeli vest
Pošaljite ovu vest prijateljima. Link prikazuje naslov i fotografiju članka.
Komentari
Prikaz odobrenih komentara je dostupan. Slanje novih komentara biće uključeno kada se završe zaštita od zloupotreba i urednička moderacija.

Učitavanje komentara...